Bartulica: Europski su čelnici daleko od običnih građana

Bartulica: Europski su čelnici daleko od običnih građana

03.11.2020.

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica u Hrvatskom je saboru govorio o Izvješću o sastancima Europskog vijeća u Bruxellesu.

Bartulica je pohvalio što se u Hrvatskom saboru može raspravljati o ovom izvješću te da treba uložiti napor da se kontinuirano senzibilizira hrvatsku javnost ovim temama i o toj činjenici da smo dio jedne šire zajednice i ove odluke koje se donose daleko od Zagreba itekako imaju implikacije za nas, naše građane i zato smatra kako je ovo dobra praksa.

"Koronavirus, jasno je, dominira agendom i države članice se snalaze kako najbolje znaju pa i mi. Pandemija koja je nastala, podsjetit ću opet, u komunističkoj Kini izazvala je takvu krizu da nije još jasno koliko će trajati i kako će završiti", prokomentirao je te dodao kako će Hrvatska ove godine imati pad BDP-a od preko osam posto i da ćemo zbog toga imati deficit od otprilike 30 milijardi kuna.

"Ponovit ću da godine nečinjenja, neprovođenje strukturnih reformi dolaze sad na naplatu. Već ranjiva hrvatska ekonomija, na žalost postaje još ranjivijom", istaknuo je Bartulica.

Ovo izvješće je popis lijepih želja bez realne osnove u stvarnosti

Prema Bartulici, kad se čita ovo izvješće, čini se da su neki izneseni planovi na europskoj razini u vezi klimatskih promjena i green deal, popis lijepih želja, bez realne osnove u stvarnosti budući je stvarnost, barem ona ekonomska, tvrdi, vrlo tmurna, teška, a zelene politike koštaju i zahtijevaju veliko izdvajanje i poštivanje nove regulative od strane realne ekonomije.

"Izvješće istovremeno spominje da u ovom procesu ostvarenja ovih ambicija, industrija treba ostati konkurentna i citiram 'tranzicija mora biti poštena i socijalno uravnotežena'. To lijepo zvuči, ali postavlja se pitanje, kako to postići? Meni se čini da su to obične fraze koje se koriste u tom europskom prostoru. Zanima me što to konkretno znači danas-sutra za Hrvatsku? Upozorio sam u replici na opasnost raskoraka između naših prioriteta u Hrvatskoj koji su prije svega gospodarske naravi i ono što okupira europske elite drugdje. Realnosti po Europi su vrlo različite i moramo to stalno isticati. Isto tako stječe se dojam da su čelnici EU prilično odvojeni od stvarnosti običnih ljudi te da njihovi zaključci ne zanimaju previše građane", jasan je bio Bartulica.

"Što europski čelnici mogu učiniti u borbi protiv islamskog terorizma, osim izražavati još jednom sućut nevinim žrtvama i osude?"

Bartulica je to proučavao iz prve ruke kad je pratio bivšeg premijera Oreškovića na sastancima. Imali su duge sjednice u vezi Brexita, što učiniti u tim novim okolnostima, pa je mogao razgovarati i s pojedinim ljudima koji su bili u svojstvu podrške tim čelnicima i premijerima u Bruxellesu.

"Stekao sam dojam da neke škakljive teme žele izbjegavati, čak i u privatnim razgovorima i to  izaziva zabrinutost. Zašto? Zato što ovo, što vidim ovih dana u europskim gradovima nas šokira, ponovno, na žalost. Ovo što je bilo nedavno u Francuskoj, u Nici, ali i sinoć u centru Beča zaista mora nas potaknuti na dublje razmišljanje o smislu ovog cijelog europskog projekta i što on znači za obične građane", mišljenja je zastupnik Domovinskog pokreta. 

Bartulicu zanima: - Što europski čelnici mogu učiniti u borbi protiv islamskog terorizma, osim izražavati još jednom sućut nevinim žrtvama i osude. Je li zaista postoji čvrsta volja da se obračuna s ovom ideologijom, jer ne postoji samo od jučer. To su velika pitanja, tvrdi.

Važno je ponoviti strukturne reforme koje nisu provedene

Osvrnuo se i na financijski okvir koji je previđen do 2027. godine i sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju.

"Čak da povučemo svaki euro od onoga što je na raspolaganju, to nam na godišnjoj razini može biti između pet i sedam posto ukupnog BDP-a Hrvatske. Dakle, puno više i dalje ćemo stvarati unutar Hrvatske odnosno upravljati ćemo s onim što ovdje stvorimo, a eventualno do sedam posto ukupnog BDP-a može nam doći iz EU fondova. Zato je važno ponoviti strukturne reforme koje nisu provedene. Mislim da nije dobro da u ovoj situaciji nemamo drugog izlaza nego da javna potrošnja i dalje raste, broj stanovnika je u padu, a vidimo da rashodi državnog proračuna svake godine rastu. Postavlja se pitanje kad će se prestati s tom praksom", primjetio je Bartulica.

"Dobro dođu sredstva iz EU fondova, međutim trebamo ozbiljno sagledati posljedice nečinjenja. Ponovit ću činjenicu da struktura proračuna manje-više je ista već godinama, dakle zdravstveni sustav i uplate u HZZO iznose otprilike 27 milijardi kuna i opet ispada da nije dovoljno. Imamo sad neviđenu krizu gdje je cijeli taj sustav, ponovit ću, gdje država ima monopol se urušava. Smatramo da svaki monopol pa i ovaj od HZZO-a nije dobar i završava često neracionalnim upravljanjem pa i zloupotrebom i korupcijom nažalost", ukazao je zastupnik Domovinskog pokreta.

Ovo je prilika za ozbiljne reforme

Bartulica smatra kako to sad mora biti prioritetno pitanje: - Ne samo isticati sredstva iz EU fondova koji su nam na raspolaganju, ne samo polagati nadu u Bruxelles, nego konačno krenuti u ozbiljne reforme jer ovo može biti prilika za to.

"Na kraju bih rekao par riječi o vladavini prava. To je jako važna tema, međutim podsjetit ću još jedanput da izvješće o radu sudstva u Hrvatskoj i o radu državnog odvjetništva se već dugo odgađa i ne stavlja na dnevni red. Nismo uspjeli imati raspravu o tome prije ove dvotjedne stanke, sad je opet na čekanju, nadamo se da će doći što prije, ali vidimo to kao loš signal jer to zanima hrvatske građane. Imamo puno povoda za zabrinutost oko stanja u pravosuđu, a nekako vladajuća većina uvijek nađe načina i razloga da odgađa te bitne teme.  Mislim da to nije dobro, dobro je da danas raspravljamo o ovoj temi, budimo dosljedni zaista uvažavati ulogu ovog parlamenta. Mislim da svi građani hrvatske mogu imati korist od toga, a ove zloupotrebe sitne ili velike sigurno nisu u interesu hrvatskih građana", zaključio je Bartulica.



Domovinski pokret footer