Domovinski pokret obilježio Dan međunarodnog priznanja RH: Radit ćemo za pravedniju državu

Domovinski pokret obilježio Dan međunarodnog priznanja RH: Radit ćemo za pravedniju državu

15.01.2021.

Klub zastupnika Domovinskog pokreta na čelu sa Stjepom Bartulicom održao je konferenciju povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Stjepo Bartulica podsjetio je kako je u trenutku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske trećina hrvatskog teritorija bila okupirana i kako su bile jako teške okolnosti. „Istaknuo bih vatikansku diplomaciju i osobni angažman Ivana Pavla II. koji se jako zalagao za hrvatsku neovisnost. Nama su trebali tada saveznici u svijetu. Rekao bih da velike sile nisu rado dočekale raspad Jugoslavije i, za razliku od drugih zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi, Hrvatska se trebala izboriti za svoju slobodu. Hvala Bogu imamo danas slobodnu državu“.


 

Bartulica se osvrnuo na situaciju dvadeset i devet godina kasnije. „Treba podsjetiti na neke stvari koje nisu dobre. Prije svega, rekao bih da je naša javna uprava danas previše golema, skupa i nije na usluzi građana. Neki imaju puno veću korist od ovoga stanja, nego većina građana. Tu mislim na političku oligarhiju i interesne skupine koje se navezane na njih. Mislim da imamo bezbroj primjera korupcije, zloupotrebe političke moći i to je jedan od razloga zašto sam se osobno uključio u politiku. U ovome stanju nakon potresa rekao bih da elite, na čelu s gospodinom Plenkovićem, i dalje imaju potrebu držati lekcije hrvatskom narodu, pa i vama u medijima. Dok ljudi ne znaju od čega će živjeti i kako sljedeći dan preživjeti slušamo predavanja o načelu postupnosti, zašto su službe sporo reagirale itd. Narod se nekoliko puta organizirao putem referendumskih inicijativa, znamo kako je to završilo. To sve dovodi do zaključka da glas običnih ljudi ne dolazi dovoljno do izražaja. Nismo zadovoljni ni s izbornim zakonom i vidimo kako političke elite reagiraju na svaki pokušaj da se nešto promijeni. Imamo svaki dan nove slučajeve s kojima se mora baviti USKOK. I dalje ćemo dizati glas protiv tih pojava“.

Bartulica je hrvatskome  narodu i braniteljima čestitao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. „Hrvatsku državu imamo, mnoge generacije su mogle samo sanjati o tome, međutim i dalje ćemo uporno raditi da uredimo hrvatsku državu, da bude pravednija i na usluzi svima, ne samo nekima“, zaključio je Bartulica.

Mlinarić: Spojite škole, nemaju dvije različite povijesti

Stipo Mlinarić Ćipe podsjetio je kako se 15. siječnja 1992. ispijao šampanjac na svim trgovima u Republici Hrvatskoj. „To je lijepo, pozdravljam to, ljudi su se veselili što su nakon toliko stoljeća dočekali svoju samostalnu državu. Ja ću vam sada reći svoj osobni primjer, pri čemu nisam tu ja u fokusu, nego deseci tisuća ljudi koje je 15. siječnja 1992. dočekao u logorima. Tu su nas doslovce cijelu noć tukli. Tu noć nitko nije oka sklopio. Kad više nisu imali snage da nas tuku, naredili su nam, ja sam bio u Nišu u logoru, da legnemo na pod od pločica, i trčali su preko nas. Pucale su kosti ljudima u Nišu, u Srijemskoj Mitrovici, u logorima u Glini, u Kninu i u Staroj Gradišci. Na desetke tisuća ljudi dočekalo je priznanje po srbijanskim logorima. Ti ljudi danas nemaju ništa. Samo na Županijskom sudu u Splitu je isplaćeno za vojni zatvor Lora preko šest milijuna kuna od strane hrvatske države. Logoraši koji su bili diljem Srbije i diljem okupiranih područja nisu dobili apsolutno ništa“.


To je najugroženija populacija kod hrvatskih branitelja, naglašava Mlinarić. „Prosjek umiranja tih ljudi je pedeset i tri godine. Ti su ljudi prošli pakao logora, a kasnije su doživjeli strahovitu nepravdu. Andrej Plenković i ova Vlada, Tomo Medved i ostali ministri, nikome ne pada na pamet da postavi to pitanje,  da veliki diplomat Andrej Plenković diplomatskim putem traži odštetu za te ljude, da dobiju bilo kakvo priznanje da su bili na teritoriju Srbije. Popisao nas je Međunarodni crveni križ iz Švicarske da smo bili na tome teritoriju. Ako nisu bili sudionici rata, kako to oni dan-danas negiraju, Aleksandar Vučić i sve njihove prijašnje vlade, zašto nisu otvorili vrata 15. siječnja kad je Hrvatska priznata i pustili nas van? Držali su nas i dalje, maltretirali i tukli“.

Mlinarić se osvrnuo i na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja koju je nazvao kapitulacijom vojske tzv. Krajine koja je izgubila u Bljesku i Oluji i vidjela da od svega više nema ništa. „Mi smo od te kapitulacije napravili to da smo ispali gubitnici zbog politike HDZ-a i SDP-a u ovih dvadeset i devet godina. Zašto to govorim? Iz Vukovara sam, vrlo dobro poznajem i srpsku populaciju i hrvatsku populaciju. Erdutskom sporazumu je rok trajanja bio pet godina, glede školstva, služenja vojnog roka i drugog. Po isteku tih pet godina srpski mladići koji su bili za vojsku išli su služiti Hrvatsku vojsku. Nisu imali problema s time da odsluže redoviti vojni rok koji je tada bio na snazi dok nismo ušli u NATO. Postavljam pitanje Plenkoviću i svim drugim ministrima: zašto danas još u istočnoj Slavoniji imamo odvojene škole? Zašto djeca od šest godina ne bi mogla ići zajedno u školu, zajedno slaviti rođendane, zajedno se družiti, a ne da imamo paralelni svijet? Ako su momci od osamnaest ili devetnaest godina, kojima su se roditelji borili protiv Hrvatske vojske, mogli služiti vojni rok ne vidim zašto djeca ne mogu biti zajedno u školi“.

Vidimo da je to trgovačka koalicija HDZ-a i SDSS-a kojima je cilj da imaju svoje profesore odvojeno, da imaju svoje ravnatelje odvojeno, da koriste državni proračun Republike Hrvatske, dodao je Ćipe. „U nekim školama u Vukovaru, u srednjim strukovnim školama, imate po osmero djece po srpskome programu. Više je profesora koji im predaju, nego što je djece u razredu. Postavljam pitanje: kome to treba? I zašto, što je ključno, se u istočnoj Slavoniji uči dvije različite povijesti? Nemaju dvije različite povijesti, jedna je povijest, jedna je istina. Ovakvo stanje može samo dovesti do toga da se mladi od osamnaest, devetnaest ili dvadeset godina tuku po Vukovaru pod krinkom navijača. Oni se ne poznaju jer im je cijelo školovanje odvojeno. To nije dobro. Domovinski pokret kako će se zalagati za logoraše da dobiju svoju odštetu tako će se zalagati i nuditi rješenja da se spoje škole i da djeca idu zajedno u škole. To možete napraviti jednim potezom pera, ministar prosvjete, i da sve bude kao i u ostalim dijelovima Hrvatske“.

Škoro: Moramo reagirati promptnije i učinkovitije

Miroslav Škoro odgovorio je na novinarsko pitanje hoće li Domovinski pokret poduprijeti izmjene zakona o obnovi od potresa. „Naravno da ćemo podržati svaku inicijativu koja će pomoći tim ljudima. Mislim da je Domovinski pokret pokazao u protekla dva tjedna koliko mu je stalo do toga kraja, koliko razumije te ljude. Mi smo distribuirali više od 1200 tona humanitarne pomoći na tom području. Pomogli smo koliko smo mogli. Nastavljamo dalje. Gospodin Markuš je koordinator svih navijačkih skupina koje žele pomoći tome području. Ono što možemo primijetiti kao i cjelokupna javnost je da hrvatska ima institucije, i hvala Bogu da ima te institucije. Hrvatske ima sve one segmente koji bi trebali biti spremni za ove situacije. Na žalost, pokazalo se ne samo jednom, nego u više navrata da te institucije ne funkcioniraju dovoljno. One, vođene od ljudi koji su imenovani politički i nestručno, nisu u stanju reagirati kad je to potrebno“.


Škoro ističe da će Domovinski pokret poduprijeti inicijativu da se promijeni zakon. „Ali smo protiv toga da se kod svake takve nedaće formira lex specialis. Hrvatska je organizirana država koja postoji već samostalno trideset godina. Mi ćemo vjerojatno pokrenuti jednu inicijativu da se pokuša ipak stvoriti jedna krovna organizacija ili institucija, nešto po uzoru na američku nacionalnu gardu; mi smatramo da je Zbor narodne garde nešto što bi trebalo revitalizirati i staviti pod njegovu ingerenciju sve ove institucije. Vidimo na primjeru Zagreba: potres je bio pred devet mjeseci, nije se formalno-pravno učinilo puno, donesen je neki zakon, očekujemo primjenu tog zakona. Govorimo o devedeset obrazaca koji će morati biti ispunjeni. Sve skupa je previše zakomplicirano. Kada je u pitanju katastrofa moramo reagirati promptnije, moramo reagirati učinkovitije, moramo uistinu pomoći unesrećenima“.

Novinare je zanimao i Škorin komentar Milanovićeve izjavu o „kokošarenju“ u poslijeratnoj obnovi Banovine. „Na obnovu su potrošene stotine milijuna kuna u poslijeratnoj obnovi. Činjenice su sljedeće: nije to nikakvo kokošarenje, to je ozbiljna pljačka. Kuća župana Žinića je obnovljena, tamo nije otišao niti jedan crijep. Ako netko naziva krađu kokošarenjem to je stvar percepcije iz pozicije koliko imaš i koliko raspolažeš. Čini se da je gospodinu predsjedniku to sve sitniš, a radi se o milijunima“.

Video pronađite na poveznici.


Domovinski pokret footer