Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav
Škoro u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru komentirao
je rad Državnog odvjetništva RH.
Škoro je podsjetio kako je prije
mjesec dana u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta držao uvodni govor o
Izvješću Predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti u kojem je ukazao
da podneseno izvješće ne znači ništa i
ne govori ništa budući ne upućuje ni na jedan bitan problem u radu sudova ili
strukturni problem hrvatskog pravosuđa.
"Danas je pred nama slično
statističko izvješće ali, poštovana Glavna državna odvjetnice, neću se toliko
baviti analizom Vašeg izvješća, pa želim unaprijed naglasiti da moje primjedbe
i govor nisu ni na koji način upućeni Vama osobno. Naglašavam da želim
raspraviti strukturni problem koji nije počeo niti će završiti sa gđom Zlatom
Hrvoj Šipek",
poručio je Škoro.
Objasnio je i što čini temelje
institucionalnog okvira jedne zdrave, demokratske države, a to su slobodni
izbori, profesionalna javna uprava kao servis građanima, neovisni sudovi i neovisno
državno odvjetništvo i tijela kaznenog progona.
"Rekao bi čovjek da dalje
nema, a svi znamo da ima i da to zovemo različitim imenima, a najčešći izraz koji
smo često čuli zadnjih dana u javnom prostoru jest: duboka država. U kakvoj je
vezi pojam demokratske države utemeljene na poštivanju ljudskih prava i
vladavini prava s pojmom tzv. duboke države?", zapitao se Škoro.
Taj trivijalizirani izraz, tvrdi
Škoro, navodno je izmišljen na marginama populističke desnice, a zapravo je
znanstveno utemeljeni pojam iz brojnih istraživanja o korupciji, a koristi se i
u izvješćima Svjetske banke još od početka ovog tisućljeća, samo je tamo
pravilno nazvan - zarobljena država.
"Hrvatska je upravo
zarobljena država. Društvo koje je po svim izvješćima relevantnih međunarodnih
organizacija, Vijeća Europe i Europske komisije, na samom dnu EU po sustavnoj
korupciji u visokoj politici i javnoj upravi, od centraliziranih tijela vlasti
do jedinica lokalne samouprave, te s najnižim povjerenjem građana i poduzetnika
u poštenje i neovisnost javne uprave, sudova i državnih odvjetnika.
"Postavlja se pitanje:
Kako se to država zarobljava?"
"Prvo valja ovladati javnom
nabavom kako bi se tokovi novca u ekonomiji proslijedili u izabrane političke i
gospodarske strukture; potom valja ovladati zapošljavanjem u javnoj upravi kako
bi se osiguralo pravilno funkcioniranje korumpiranog sustava osobama koje ne
propitkuju, ništa ne znaju i ne žele znati; treće je imenovanje sudaca kako bi
se ovladalo procesima u sudstvu te četvrto imenovanjem državnog odvjetnika kako
bi na taj način ovladali procesima u državnim odvjetništvima i drugim tijelima
kaznenog progona i osigurali nekažnjivost izabranih struktura",
objasnio je Škoro.
Prema Škori, kad se ova četiri
procesa privedu kraju, oko izabrane političke i gospodarske strukture, koja
njima vlada državom, nastaje ovisna klijentilistička struktura koja ništa ne
pita, šuti i biva za to nagrađena, a ta ovisna klijentelistička struktura,
htjela ili ne htjela, na izborima osigurava održavanje stanja zarobljene ili
duboke države jer bez nje gube svoje povlastice.
Škoro je istaknuo kako je 2014. godine, GRECO, glavno antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe, izdalo preporuku Republici Hrvatskoj za izmjenom izbora Glavnog državnog odvjetnika, upućujući primjedbu da postojeći sustav u kojem Vlada, de facto sam Predsjednik Vlade, odabire Glavnog državnog odvjetnika, što ne jamči neovisnost državnog odvjetništva - svojim kasnijim izvješćima Vijeće Europe je ponovo prigovorilo da Hrvatska preporuci GRECO-a nije nikada udovoljila.
"Glavnu državnu
odvjetnicu, dakle, izabrao je predsjednik vlade Andrej Plenković osobno, nakon
formalnog igrokaza od intervjua, gdje je bez ijednog dana efektivnog radnog
iskustva u pravnoj praksi, na sudu ili u odvjetništvu, procjenjivao je
kvalifikacije i rezultate rada kandidata za Glavnog državnog odvjetnika, osobe
koja, za razliku od njega, ima desetljeća iskustva rada u odvjetništvu",
istaknuo je Škoro.
Napomenuo je i kako je Plenković
odobrio imenovanje osumnjičenoj za primanje mita u aferi Krš-Pađene, ali i niz drugih
rukovodećih kadrova različitih ministarstava, uglavnom članova stranke kojoj je
gospodin Plenković predsjednik, a koji su kasnije i uhićeni, kao na primjeru
ministra Ćorića i niza korupcijskih afera s kojima ga se povezuje.
"Zahvaljujući aferi Janaf,
saznali smo i gdje se nalazi i sastaje jedan dio te političke i gospodarske
strukture zarobljene države - u Slovenskoj 9"
Škoro je uvjeren kako se upravo na
primjeru Slovenske 9 razotkrilo da pipci te gospodarske i političke strukture
uistinu sežu upravo do one četiri temeljne institucije koje bi trebale biti
stupovi zdravog demokratskog društva utemeljenog na vladavini prava,
naposlijetku u tom klubu se rado družio i predsjednik suda na kojem se nalazi
najvažniji i najveći kazneni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta u državi.
"Oko Slovenske 9 događali
su se posve uobičajeni mistični fenomeni. Naime, kao i obično, prije početka
same akcije procurile su informacije iz PNUSKOK-a, pa se osumnjičenik postupno
rješavao kompromitirajućih dokaza, što je dovelo do spektakularne akcije
izranjanja njegovih mobitela iz mulja Save, a tok novca je doveo prvo do
prtljažnika u nekoj garaži, pa preko torbe za mačke direktno do stana zamjenice
državnog odvjetnika," ističe Škoro.
Na kraju je Škoro poručio kako su
pored svih uhićenih, kojih se politička struktura zarobljene države lako može
odreći kako bi stvorila privid funkcionirajuće demokracije i neometano
nastavila dalje, ključni samo oni koji još uvijek nisu uhićeni niti će, dok je ovakav
sastav vlasti, biti uhićeni.
"Sve drugo, kao i ovo
izvješće koje je danas pred nama, je zapravo nevažno," zaključio je čelnik Domovinskog
pokreta.
Video pronađite na poveznici.
