Škoro u intervjuu za poljske novine Sieci: Rekao sam dosta!

Škoro u intervjuu za poljske novine Sieci: Rekao sam dosta!

24.02.2021.

Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u ekskluzivnom intervjuu novinaru Goranu Andrijaniću govorio je o motivima ulaska u politiku, duopolu HDZ-SDP, vezi Hrvatske i Poljske.

- Gospodine Škoro, vi ste glazbenik koji je odlučio angažirati se u politici. Političari koji su prije karijere u politici imali onu uspješnu u show businessu nisu rijedak slučaj. Najpoznatiji je bivši američki predsjednik Ronald Reagan, a onaj aktualni je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij. Međutim, u takvim situacijama uvijek se postavlja pitanje o motivima ulaska u burne političke vode. Koji su bili vaši razlozi?

Iako me javnost do mog političkog angažmana često percipirala kao ''samo'' pjevača, činjenica je da sam u životu radio brojne vrste poslova i bavio se različitim djelatnostima. Po struci sam inženjer građevine i diplomirani ekonomist, ali sam se dosta bavio i menadžmentom u velikim sustavima. Duboko sam ušao u problematiku autorskih prava, doktorirao sam ekonomiju, bio sam suvlasnik u više tvrtki, među njima i tvrtkom koja se uspješno bavi informacijskim tehnologijama, obiteljska tvrtka se bavi intelektualnim vlasništvom i proizvodnjom vina. Nedavno sam održao nastupno predavanje zbog stjecanja titule docenta. Imam nešto iskustva u diplomaciji, a i u politici kao i saborski zastupnik u mandatu 2008. godine. Imam i nešto iskustva u diplomaciji, a i u politici kao prvi hrvatski generalni konzul u Mađarskoj i saborski zastupnik u mandatu 2008. godine.

Nakon što sam, kroz estradni i poduzetnički posao, na svojoj koži osjetio kako je to poslovati, privređivati i pošteno zarađivati u Hrvatskoj, shvatio sam - oni koji nas vode desetljećima, ne rade dobro svoj posao. U svim porama društva je svoje pipke uvukla hobotnica klijentelizma i korupcije. Taj ogromni sustav moramo hraniti mi porezni obveznici, poduzetnici, građani. Rekao sam – toga je dosta. Ne mogu sjediti prekriženih ruku i pustiti da naša djeca i unuci postanu robovi u okovima duopola kojega nijedna treća opcija nije u 30 godina od samostalnosti Hrvatske uspjela svrgnuti. Odlučio sam sa svojim prijateljem Mariom Radićem, vrhunskim poduzetnikom i intelektualcem, krenuti u kontaminirani politički prostor s dugoročnim ciljem da u budućnosti počistimo sustav od uhljeba i hrvatskom narodu omogućimo uvjete za život dostojan čovjeka.

- Možete li malo za poljske čitatelje približiti trenutačnu političku situaciju u Hrvatskoj? Kada govorite o njoj često koristite termin „duopol“ koja se odnosi na sustav kojim dominiraju konzervativni HDZ i lijevi SDP. O čemu je tu riječ?

Borba protiv duopola HDZ-a i SDP-a je ugrađena u glavne programske ciljeve Domovinskog pokreta, a za isto sam se zalagao još u kampanji za predsjednika države. Kada nekome date priliku trideset godina, a on tu priliku ne da iskoristi, nego je zloupotrijebi, onda je vrijeme reći: dosta. Sintagmu duopol HDZ-SDP ne koristim u svjetonazorskom kontekstu; štoviše, ove dvije političke opcije stavljam u isti koš baš zato što imaju više sličnosti nego razlika. Niti je HDZ demokršćanski i konzervativan, niti je SDP socijalni, demokratski i lijevi. To su dva sijamska blizanca, dva lica iste medalje koja su proizašla iz Saveza komunista. Zajedničko im je iscrpljivanje resursa naše domovine, jahanje po proračunu i javnoj imovini, kao i posvemašnja netalentiranost za razumijevanje slobodnog tržišta i poduzetništva. Zajedničko im je manipuliranje svjetonazorskim vrijednostima kad im i kako odgovara. Zajednički su im ortački marifetluci i korupcija, što seže čak do razine Ustavnog suda, gdje su zajedno postavili svatko svoje kadrove.

Domovinski pokret odgovor je političkim elitama koje ne razvijaju hrvatsku državu sukladno njezinim povijesnim, gospodarskim, geostrateškim i demografskim potrebama, nego u interesu stranih sjedišta moći koja ne uvažavaju nacionalni interes suverene Republike Hrvatske. Oni su loše sluge loših gospodara.

- Kako bi opisali svoju stranku Domovinski pokret? Koja su glavna obilježja njezina političkog programa?

Hrvatski mediji Domovinski pokret često pokušavaju zlonamjerno etiketirati kao krajnje desnu političku opciju, no mi odbacujemo podjele na lijeve i desne. Prihvaćamo samo podjelu na suverenizam i globalizam. Domovinski pokret je domoljubna, suverenistička, treća opcija - alternativa kojoj su ljubav prema domovini, poštovanje prema Domovinskom ratu, obitelj i tradicija neke od glavnih vrijednosti za koje se zalaže. Također smo svjesni da Hrvatsku opterećuje teško nasljeđe iz komunističkog razdoblja, a mnogi bivši komunisti su zadržali pozicije moći nakon demokratskih promjena.

Poslanje Domovinskog pokreta je vraćanje odgovornosti u politiku, te okupljanje svih domoljubnih snaga u domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj s ciljem provođenja nužnih promjena u prijelomnom trenutku naše, europske i svjetske povijesti.

Najbolji put za oporavak je promjena i vraćanje povjerenja u politiku i vlast (istraživanje Eurobarometra iz 2019. pokazuje kako čak 84% građana nema povjerenja u Vladu i Sabor; RH je prva u EU-u po postotku građana koji nemaju povjerenje u državne institucije) putem strateškog planiranja i provođenja reformi u hrvatskom društvu koje imaju za cilj povećanje kvalitete života u RH. Dugoročno ćemo raditi na vraćanju povjerenja i odgovornosti u politiku.

- Kako komentirate trenutačno političko stanje u Europskoj uniji? Primjerice, na sporove koji su se događali nedavno u svezi tzv. „mehanizma vladavine prava“ i protivljenja Mađarske i Poljske koji su u tom mehanizmu vidjeli pokušaj političkog nadzora Bruxellesa? Gdje u svemu tome vidite Hrvatsku?

DP se zalaže da nacionalne države i dalje budu nositelji suvereniteta kako bi donosile ključne odluke o budućnosti svojih naroda. Koronakriza je jasno pokazala da je uloga nacionalne države neophodna te da Europska komisija nije u stanju učinkovito upravljati ovakvom situacijom. Vidimo to kroz primjer nabave i distribucije cjepiva koje se ne odvija prema planu, tako da sada zemlje članice nalaze nova rješenja.   S druge strane, snaga EU u svijetu opada. Njezin udjel u svjetskom BDP-u stalno se smanjuje a ima i ozbiljnih demografskih problema. U Bruxellesu postoji silna birokracija koja traži svoju svrhu, a sama po sebi je u velikoj mjeri disfunkcionalna. Javna uprava u Hrvatskoj djeluje na sličan način i ne odgovara na potrebe naših građana. Puno košta i služi za namještanje podobnih kadrova, a europska birokracija je u tome slična. Veliki je jaz između običnih građana i Bruxellesa.

Iz hrvatske perspektive, Bruxelles ne smije postati novi Beograd. Naš je narod dovoljno trpio politiku koja nam se nametala izvana i nije štitila naše temeljne interese. Zato smo jako osjetljivi na svaki pokušaj da se moć centralizira na jedno mjesto.  Što se tiče prijepora oko vladavine prava, čvrsto podržavamo suvereno pravo svake članice da sama određuje ta pitanja. Sintagma „vladavina prava“ ne smije postati sredstvo za ideološke obračune, a to se upravo događa u ovom slučaju. Mislim da je hrvatska vlada trebala pružiti jaču podršku Poljskoj i Mađarskoj oko ovog pitanja.

- Kako gledate na Višegradsku skupinu i političke inicijative poput Inicijative Triju mora koje pokušavaju jače integrirati područje Srednje Europe?

Načelno govoreći, Hrvatska mora bolje stvarati saveze unutar EU-a. Kao najnovija članica, može bolje koristiti sve mogućnosti koje članstvo nudi, ali to dovoljno ne radimo. Višegradska skupina je okvir koji se pokazao vrlo korisnim za zemlje srednje Europe i s njima dijelimo mnogo toga, pa i neke interese. Vidimo da ova skupina dobro artikulira svoje stavove na razini EU, bez obzira koja je politička grupacija na vlasti. To se možda najbolje vidjelo u slučaju migracijske politike, kad su se članice Višegrada  protivile kvotama koje su drugi donosili u njihovo ime.  DP će se založiti da Hrvatska razvija bolje odnose s V-4, te vidi velike mogućnosti za suradnju.

- Svojedobno ste izjavili kako ste protiv pobačaja i za zaštitu života. Trenutačno u Poljskoj traju velike rasprave zbog zabrane eugeničkog pobačaja. Kako to komentirate?

Domovinski se pokret zalaže od samih početaka – da život treba zaštititi od začeća do prirodne smrti; uz mnogo razgovora, prevencije, edukacije, socijalne, ekonomske, društvene, psihološke, ako hoćete i moralne podrške ženama. Pobačaj se formalno-pravno, zbog odluke Ustavnog suda, i ne može zabraniti u Hrvatskoj. Pitanje pobačaja u konačnici će uvijek ostati Ustavom zagarantirano pravo žena. Bio to eugenički ili bilo koji drugi pobačaj, razmišljanje o pobačaju povlači prije svega pitanje – jesmo li kao društvo poduzeli sve da toj majci olakšamo i stvorimo uvjete da ipak odluči roditi? Kada kao društvo dođemo do razine gdje žena pobačaj neće htjeti niti razmotriti kao opciju, neće biti potrebe niti govoriti o zabranama.

- Koliko dobro poznajete Poljsku i poljsku kulturu? U kojoj mjeri vidite prostor za suradnju između dva naroda, kako političku, tako i kulturnu?

Poljaci i ja smo dobri znanci. U Poljskoj sam bio zbog koncerta, pozvali su me da sviram. Štoviše, u ovu prekrasnu zemlju su me pozivali više puta, što na koncerte što na gostovanja u televizijskim emisijama. Poljaci bi čuli na odmoru na Jadranu moje pjesme, i poželjeli bi me potom čuti kako pjevam u svojoj zemlji. A posebnu pažnju Hrvata prema Poljskoj privukao je veliki prijatelj hrvatskoga naroda papa Woytila, Ivan Pavao II., koji je u kritičnom razdoblju, za vrijeme i poslije Domovinskog rata, tri puta posjetio Hrvatsku. Vatikan je, pod njegovim pontifikatom, bio jedna od prvih zemalja koje su priznale Hrvatsku. Dobro je razumio hrvatske probleme i utege koje je naša zemlja naslijedila iz komunizma, budući da je njegova Poljska bila iza željezne zavjese.


Domovinski pokret footer