Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović u Hrvatskom
saboru u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta komentirala je novi zakon o
obnovi.
"22. ožujka prošle godine
potres je pogodio naš glavni grad Zagreb i okolicu. Danas je 20. siječnja 2021.
godine, prošlo je gotovo deset mjeseci. Što smo napravili i koliko smo objekata
sanirali? Donijeli smo Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom",
poručila je te dodala kako seizmolozi ističu da je cijela Republika Hrvatska
osim krajnjeg istočnog dijela, seizmički aktivno područje te da se novi potres
može desiti i u Varaždinu, Šibeniku ili Petrinji, Sisku i Strašniku kao što se
i dogodio 29. prosinca prošle godine.
Vučemilović je napravila
kronologiju događaja, podsjetivši kako je u međuvremenu formiran Fond, imenovan
ravnatelj, javnost se zabavljala visinom njegove plaće, krenula su
zapošljavanja u ionako prevelikoj i preskupoj državnoj obnovi, a od obnove
tvrdi, ni traga ni glasa.
"Ne obnavljaju se ni
zgrade javne namjene. U ponedjeljak je počelo drugo polugodište u školama, a
roditelji upozoravaju kako strahuju za sigurnost svoje djece jer ulice nisu
sigurne zbog oštećenih zgrada. Ni jedan dimnjak u ova četiri mjeseca nije
popravljen osim ako ga stanovnici oštećenih zgrada nisu samoinicijativno popravili",
istaknula je Vučemilović.
Koji je razlog zahtjeva osim
maltretiranja naših građana?
Vučemilović smatra kako je jedino
birokracija bila aktivna u međuvremenu. Naime, prema Vučemilović, novim
podzakonskim aktima sve su dodatno zakomplicirali, u cijeli proces su
podzakonskim aktima uvedeni javni bilježnici kojih u zakonu nema, zatim dodatni
elaborati, a činjenica kako za podnošenje zahtjeva treba čak 90 dokumenata to i
potvrđuje.
"Ministar Horvat kaže,
citiram “Oni zahtjevi koji neće biti kompletirani, a dokumentacija se nalazi u
registrima institucija države, službenici ministarstva prostornog uređenja,
graditeljstva i državne imovine će sami ishoditi te dokumente jer su oni danas
već u digitalnoj ili digitaliziranoj formi. ” Pa zašto ih tražite kad ih već
imate? Što je razlog tom zahtjevu osim maltretiranja naših građana?",
zapitala se Vučemilović.
Komentirala je i mogućnost
podnošenja zahtjeva putem interneta, podsjetivši na slučaj bake Đurđe iz Sibića
koja se, tvrdi Vučemilović nije internetom služila ni prije potresa, a kuća
koja joj je obnovljena nakon velikosrpske agresije potpuno se urušila.
"Neka mi netko od tih
birokrata objasni kako će stanovnici Banovine ishoditi tih 90 dokumenata kada
je centar Petrinje razrušen. Centar grada u kojem su uglavnom bile institucije
koje izdaju tih 90 dokumenata više ne postoji. Ne vidim smisao u tome osim da
se zagorča život stanovnicima Banovine, Petrinje ili Čučerja gdje stanovnici
Zagreba već deset mjeseci od potresa žive u kontejnerima", smatra Vučemilović.
Na Banovini je potres otkrio
između ostalog i nepravilnosti u poslijeratnoj obnovi
Potres koji je pogodio Zagreb otkrio je koliko je naš glavni grad devastiran - potres je samo stavio točku na i, smatra Vučemilović te dodaje kako je na Banovini je potres otkrio između ostalog i nepravilnosti u poslijeratnoj obnovi.
"Kuće koje su trebale
izdržati daleko razornije potrese od ovog koji je pogodio Banovinu srušene su
kao kule od karata. Nema vertikalnih serklaža, a navodno ih po tadašnjem zakonu
nije trebalo niti biti, u što čisto sumnjam. Čuli smo jučer da je navodno 60-ak
takvih objekata. Manje od dva posto, nisu svi objekti pregledani, ali smatram
da je i takav broj objekata, dapače razlog više da se to detaljno istraži",
smatra Vučemilović.
Inzistirati na kompliciranoj
proceduri od 90 dokumenata nije u skladu sa solidarnošću koja je u ovakvim
slučajevima nužna
Vučemilović je u ime Domovinskog
pokreta predložila da se financijska sredstva doznače direktno stradalima u
potresu budući je područje Banovine i prije potresa bilo nerazvijeno i na neki
način zaboravljeno.
"Inzistirati na
kompliciranoj proceduri od 90 dokumenata nije u skladu sa solidarnošću koja je
u ovakvim slučajevima nužna. Osim toga država sama po sebi nema novac i ne
stvara novac. Sintagma „državni novac“ se često koristi, ali to je novac
poreznih obveznika neovisno je li iz proračuna Republike Hrvatske ili Europske
unije",
istaknula je Vučemilović.
Vučemilović je poručila kako bi
tržište odradilo svoje, budući većina ljudi oštećenih u potresu na Banovini
želi što prije obnoviti svoje kuće te bi potražnja za uslugama projektanata,
izvođača radova i nadzornih inženjera ionako bila velika. Prema Vučemilović
sredstva bi se mogla koristiti samo za namjenu obnavljanja građevinskih objekata
što se može lako kontrolirati te ovaj model ostavlja potpunu slobodu svakom
pojedincu da obnovi stambeni objekt na način koji je njemu prihvatljiv.
"Naš prijedlog ima još jednu važnu komponentu, a to je maksimalno smanjen prostor za korupciju. Ono što trebaju raditi nadležna ministarstva i jedinice lokalne samouprave je saniranje šteta na zgradama javne namjene i infrastrukturi. Ceste su i prije potresa do mjesta na Banovini bile široke par metara. Ako već obnavljamo Banovinu napravimo to ovaj put kako treba", zaključila je Vučemilović.