Vučemilović: Zakon o obnovi ne stimulira cjelovitu obnovu Grada Zagreba

Vučemilović: Zakon o obnovi ne stimulira cjelovitu obnovu Grada Zagreba

03.09.2020.

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović smatra kako je novi prijedlog Zakona o obnovi kvalitetniji od prvog prijedloga, no ovaj Zakon ne stimulira cjelovitu obnovu Grada Zagreba.

"U Zakonu se iznosi model financiranja koji je problematičan iz više razloga. Jedan od razloga, a ujedno i možda najvažniji je što mi ne znamo financijski udio pojedine kategorije," istaknula je Vučemilović, pozvavši se na članak 15. prema kojem se obnavljaju postojeće oštećene zgrade i to: zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće.

"Nigdje u zakonu se ne navodi financijski udio pojedinih oštećenih zgrada od ovdje navedenih pet kategorija. Nisu sve oštećene zgrade u istoj kategoriji, neke idu u cjelovitu obnovu dok druge samo u konstrukcijsku. Temeljem toga ostaje nejasno koliko sredstava će biti utrošeno za pojedinu kategoriju oštećenih zgrada. Sukladno tome, rasprava o tome koliko će svi građani RH iz državnog proračuna financirati obnovu privatne imovine postaje bespredmetna jer jednostavno ne znamo o kojem se iznosu radi", rekla je Vučemilović.

Nužno je iskazati koliko će iznositi sufinanciranje države

Zastupnica Domovinskog pokreta komentirala je kako se ono što je navedeno u zakonu odnosi na kategorizaciju prema metodologiji Građevinskog fakulteta prema čemu je 24.997 pregledanih zgrada od čega je neuporabljivo (crvena oznaka) 1.311 objekata (5,25 %), privremeno neuporabljivo (žuta oznaka) 4.896 objekata (19,59 %) te uporabljivo (zelena oznaka) 18.790 objekata (75,16 %).

"Nakon toga se navode vjerski, kulturni i ostali objekti taksativno na način zgrada HAZU komada 1, kuća u Markuševcu komada 1 i tako redom. Tako pobrojane babe i žabe na kraju se prezentiraju kroz udio od cca 1,3% - 1,5% zgrada javne namjene i 98,5% - 98,7% zgrada u privatnom vlasništvu, odnosno 321 zgrada javne namjene i 24 676 zgrada u privatnom vlasništvu. Znači znamo broj i udio zgrada sukladno vlasničkoj strukturi, ali ne znamo što to znači financijski jer nije isto obnoviti zgradu HAZU ili bolnicu i obiteljsku kuću", poručuje Vučemilović te dodala kako ovakav prikaz ostavlja prostor za različite interpretacije pa čak i stvaranje podijeljenog mišljenja javnosti i animoziteta među građanima iz različitih dijelova RH.

Solidarnost ne bi smjela biti upitna

"Ovo ne govorim na pamet već temeljem informacija koje mi dolaze od građana sa terena. Stoga je nužno iskazati financijski barem načelno koliko će iznositi sufinanciranje države za pet navedenih kategorija iz članka 15. i konačno prekinuti raspravu treba li biti i koliko solidarnosti jer u ovakvim situacijama solidarnost ne bi smjela biti upitna jer je jednostavno nužna", rekla je Vučemilović.

Osvrnula se i na financiranje ovog zakona rekavši kako je Vlada 21. svibnja 2020. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, s ukupnom vrijednosti zajma u iznosu od 200 milijuna USD, te je navedeni Ugovor sklopljen 2. srpnja 2020. Vlada je 10. lipnja donijela Zaključak o prihvaćanju Zahtjeva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Sve ostalo je u fazi čekanja.

Dužni smo voditi računa o transparentnosti trošenja

Vučemilović je posebno komentirala transparentnost trošenja sredstava rekavši kako je država ostala dosljedna u prvotnoj namjeri da najveći dio tereta obnove preuzme na sebe te smatra kako treba posebno voditi računa o transparentnosti trošenja tih sredstava i iskoristiti priliku za obnovu hrvatskog građevinskog sektora. "Svaka javna kuna koja se utroši na ugradnju domaćeg proizvoda i usluge je i investicija", nadodala je.

Zaključno, dotaknula se osnivanje Fonda.

"Osnivanje Fonda otvara niz pitanja, a ponajviše vezano uz zapošljavanje djelatnika u istom. Nigdje se izrijekom ne navodi koliko će biti novozaposlenih, da li će ih uopće biti ili će se iz postojećih službi i ustanova preraspodijeliti djelatnici jer bi u situaciji gospodarske krize i rekordnog pada BDP-a od 15,1% u drugom kvartalu ove godine bilo kakvo novo zapošljavanje bilo posve neprimjereno i nepoželjno."


Domovinski pokret footer